Naslovna slika: Kontejnerski terminal Riječke luke u zalazak sunca, Ivan Vukman, Huawei P20
Prije svega, sretna Nova Godina!
U prvoj polovici ove godine nas u Rijeci čeka niz aktivnosti na kojima se nadamo da ćete nam se pridružiti. Aktivnosti se uglavnom održavaju u zgradi Sveučilišnih Odjela na Kampusu (lokacija na OpenStreetMapu).
Uzmite u obzir da je ovo tek plan i moguće je da dođe do promjena.
Prošlo je već tri mjeseca od IBM-ove kupnje Red Hata za 34 milijarde dolara, zasigurno najvažnije prošlogodišnje akvizicije u IT-u. Red Hat je vodeća tvrtka u domeni slobodnog softvera otvorenog koda i od toga jako dobro živi: 2012. godine probijena je magična granica od milijardu dolara godišnjih prihoda, a 2015. godine ti su prihodi bili već 2 milijarde. Tržište hibridnih oblaka u kojem Red Hat sudjeluje procjenuje se na 1 bilijun dolara, tako da postoji ogroman prostor za rast.
Pojedinci će reći da je ovakva akvizicija bila neminovna kad je Red Hat stasao kao kompanija. Ako i je tako, nameće se nekoliko pitanja: prije svega, je li IBM bolji ili lošiji gospodar od preostale trojke IT divova koji su mogli biti kupci (Google, Microsoft i Oracle)? Kako točno Red Hat zarađuje na slobodnom softveru i zašto IBM vidi svoj interes u tome? Kako se IBM odnosio prema zajednici slobodnog softvera otvorenog koda tijekom proteklih dva, tri desetljeća i što možemo sada očekivati? Kakav je utjecaj ove akvizicije na projekt Fedora? Naposlijetku, što je točno IBM platio 34 milijarde dolara kad je čitav Red Hat Enterprise Linux dostupan (istina, bez brandinga) pod imenom CentOS?
Kontinuirana integracija i isporuka u razvoju softvera
Predavač je Kristijan Lenković, bivši student Odjela za informatiku i voditelj softverskog razvojnog tima u tvrtci Coadria/iOLAP u Rijeci.
Sažetak
Razgovarat će se o kontinuiranoj integraciji i isporuci kao dijelu životnog ciklusa razvoja modernog softvera, a poseban naglasak bit će stavljen na razvoj web aplikacija. Cilj ove metodologije je stabilan, učinkovit, siguran i brz razvoj s prethodno definiranom infrastrukturom i okruženjem na kojem će se aplikacija pokretati te značajno smanjenje visokih troškova, vremena i rizika prilikom isporuke softvera na produkcijsko okruženje.
Update 23:30 (zahvale Ivanu Banoviću): određene verzije Androida i iOS-a imaju problema kod reprodukcije zvuka u videu, koji ostaju čak i nakon uploada na YouTube. Istražit ćemo do idućeg predavanja rješavaju li određene postavke ili novija verzija OBS-a taj problem. Diskusija na OBS-ovom forumu na tu temu zasad ima dvije objave, od kojih je jedna naša.
Idući OpenClass slijedi u novoj godini, 17. siječnja. Moguća tema je continuous integration, a finalni naslov će biti najavljen pravovremeno.
HULK svakako nadmašuje Aperture Science jer kod nas the cake is not a lie.
Sažetak
15. prosinca 2015. godine tvrtka AMD, odnosno njezin odjel Radeon Technologies Group, obznanila je da pokreće inicijativu GPUOpen u okviru koje će tijekom narednih mjeseci i godina:
autorima igara za PC ponuditi mogućnost da razvijaju igre za PC kao da ih rade za konzole, odnosno imaju biblioteku gotovog optimiziranog koda koji mogu ponovno koristiti po želji,
znanstvenicima i drugim korisnicima računala visokih performansi dati uvid u stog biblioteka i upravljačkih programa na kojima se njihove aplikacije izvode te mogućnost da taj stog prilagođavaju svojim potrebama te, možda i najvažnije,
upravljački programi za grafičke procesore Radeon na Linuxu biti zasnovani na postojećoj infrastrukturi unutar jezgre Linuxa, Direct Rendering Managera, Mese, LLVM-a umjesto dotadašnje vlasničke AMD-ove, da će se AMD aktivnije uključiti u njihov razvoj i da će otvoriti gotovo sve komponente svojih dotadašnjih vlasničkih upravljačkih programa.
Ovakva odluka nije bez presedana; u posljednjih dvadeset godina slično su napravili Netscape, Sun, Red Hat i brojni drugi pa bi se dalo pomisliti da je AMD tek jedan u nizu. Međutim, potencijalni utjecaj ovakve odluke mjerljiv je s utjecajem koji je imalo Netscapeovo otvaranje Communicatora u okviru projekta Mozilla; događanja u gamingu, kao i na webu, vidljiva su u mainstreamu te zainteresirani za tehnologiju koja stoji iza alata koji koriste na taj način dobiju priliku učiti na slobodnom softveru otvorenog koda.
Utjecaj AMD-ovog otvaranja koda i aktivnijeg uključivanja u razvoj postojećih slobodnih softvera otvorenog koda bio je i nastavlja biti vrlo impresivan. U manje od godinu dana od otvaranja podržani su OpenGL 4.3, 4.4 i tada zadnja aktualna verzija 4.5, što je učinilo da tada aktualne Tomb Raider i Middle-earth: Shadow of Mordor (među ostalim) igrivima na Linuxu na grafičkim procesorima Radeon. Uslijedila je podrška za Vulkan u vidu RADV-a napravljenog od strane zajednice koji je 2017. godine pokrenuo Talos Principle i DOOM. Podrška za novi hardver, grafički procesor Radeon Vega, bila je dostupna za preuzimanje s interneta na dan izlaska hardvera, a unutar stabilnih verzija distribucija Linuxa otprilike 3 mjeseca nakon izlaska hardvera, što je u odnosu na ranije generacije hardvera bilo veliko poboljšanje.
Koji je utjecaj AMD-ovih djelovanja na širi ekosustav slobodnog softvera otvorenog koda? Je li AMD primarno zaslužan za Valeveovo prihvaćanje Winea i DXVK-a u okviru Steam Playa kao službeno podržanog načina za igranje neprebačenih Windows igara na Linuxu? Je li NVIDIA odlučila da se kad-tad mora početi natjecati u otvorenosti pa krenula s PhysX-om? Kakva je situacija na strani superračunala, gdje je NVIDIA CUDA odnijela pobjedu nad OpenCL-om, mijenja li štogod C++17 i njegov modul parallel?
Ovaj smo tjedan održali prviovosezonskiOpenClass povodom dvadeset godina otvorenog koda. Osobito nas veseli da su prisutni bili i studenti Sveučilišta i zainteresirani iz šire javnosti te da su i jedni i drugi nakon predavanja imali brojna pitanja.
Početkom 1998. godine tvrtka Netscape Communications obznanila je da će vlastiti preglednik Netscape Communicator dati svima na korištenje potpuno besplatno te da će izvorni kod preglednika biti slobodno dostupan za daljnji razvoj. Metoda razvoja softvera dotad poznata pod imenom slobodan softver dobiva novo ime, otvoreni kod, i iste godine nastaje projekt Mozilla. Kroz narednih 5 godina projekt je stvorio Firefox, prvi preglednik koji je ozbiljno zaprijetio monopolu Microsoftovog Internet Explorera.
Dvadeset godina kasnije je dobar trenutak da napravimo pogled unatrag: da sagledamo uvjete koji su omogućili Netscapeu da razmatra slobodni softver kao moguću metodu razvoja softvera, da istražimo proces kojim je otvoreni kod postao mainstream među desktop aplikacijama te da pronađemo koje su sve kompanije i koji sve njihovi projekti slijedili Netscapeov primjer i postali projekti otvorenog koda. Dvadeset godina kasnije je i dobar trenutak da usporedimo sadašnje stanje stvari u svijetu slobodnog softvera i vidimo gdje smo napravili dobar posao (možda u Top 500 superračunala gdje je tržišni udio Linuxa 100%?), a gdje smo mogli biti i bolji (možda u domeni PC gaminga gdje, prema statistikama s Steama, još uvijek s preko 90% dominiraju Windows 10 i Windows 7?).
Naposlijetku, bacit ćemo i pogled u budućnost. Što je s otvorenim kodom na mobilnim uređajima raznih veličina i namjena, od tableta do satova? Kakvo je stanje uređaja i aplikacija u domeni virtualne i proširene stvarnosti, što su u tom području napravili Valve, Unreal Engine i Godot Engine? Već danas implementacije standarda Trusted Platform Module i tehnologije Secure Boot nude razloge za zabrinutost oko mogućnosti otvaranja čitavog koda koji pokreće računalo na kojem radimo, ma koliko truda uložili u razvoj coreboota. Koji nas drugi izazovi čekaju u, kako Cory Doctorow iz Electronic Frontier Foundationa naziva zbivanja koja vidimo, ratu protiv računarstva opće namjene?
Nova sezona OpenClassova 2018/2019. započinje 6.12.18. (lako se pamti) u popodnevnim satima u zgradi Sveučilišnih odjela. Točno vrijeme, predavač i tema bit će najavljeni kroz koji dan.
Brojni su članci napisani zadnjih mjeseci o utjecaju ruskih hakera na demokratske izbore i druge institucije diljem svijeta. Zbog toga će vam zasigurno biti drago čuti da je Riječka podružnica Hrvatske udruge Linux korisnika poduzela brojne mjere predostrožnosti kako bi se zaštitila od te vrlo zabrinjavajuće prijetnje.
Jedan od renomiranih ruskih hakera u zajednici slobodnog softvera otvorenog koda je Igor Vladimirovich Sysoev, bivši studentBaumanke u Moskvi, začetnik nginxa i mogući dalji ili bliži rođak, a možda i sin Vladimira Sysoeva, upravitelja Tesla Towerapreostalog iz sovjetskoga doba u šumi pored Moskve. Sličan je toranj čak i danas dostupan za kupnju u manjoj varijanti za 1500$ i to u Red Alertu, a ta igra radi na modernim Linux distribucijama zahvaljujući projektu OpenRA.
Igor Vladimirovich je toliko ruski da ima osobnu web stranicu na .ru domeni, a toliko haker da je isprogramirao značajan dio nginxa, tako da je svakako reprezentativan za govoriti u ime svih ruskih hakera. Zamolili smo ga za komentar o sigurnosti web stranica i druge infrastrukture HULK-Ri, na što nam je rekao sljedeće:
Kada sam u pauzi za kavu i cigaretu od hakiranja izbora u Kambodži i programiranja NGINX Unitačučeći kao obično pokušao hakirati HULK-Ri, shvatio sam da to neće biti nešto što ću uspjeti napraviti u 5 minuta kao i druge stvari. Naime, pokrenuvši curl vidio sam
nakon čega sam shvatio da mi ovdje ne može pomoći moj izrazito super jako tajni totalno nondisclosed backdoor prisutan u svakoj instanci nginxa (da da čak i u onima koje koriste stranice s video materijalom i puno posjeta koje nisu YouTube ako me kužite hehehe). Iznimka je ona instanca nginxa koju sam specifično kompajlirao za Russia Today, propagan… medijsku kuću pod upravom našeg velikog vo… predsjednika Vladimira Putina.
Međutim, HULK-Ri koristi Apache tako da sam se prilikom pokušaja hakiranja osjećao kao Napoleon u maršu na Moskvu te se razočaran vratio na hakiranje izbora u Kambodži i doradu naše implementacije gRPC-a pustivši ovo za neku drugu priliku.
Mi smo se u HULK-Riju zahvalili Igoru na ovoj detaljnoj analizi i želimo mu puno sreće u daljnjem radu na nginxu i drugim projektima, a svima koji nas prate želimo sretan prvi april.
Jedna od stvari u svijetu slobodnog softvera koju gotovo svaki došljak primijeti je sudjelovanje brojnih sveučilišta i instituta diljem svijeta u distribuciji izvornog koda, paketa softvera i instalacijskih slika distribucija Linuxa. (Naravno, uz sveučilišta i institute, tu su i brojne IT kompanije koje koriste proces distribucije slobodnog softvera kao svojevrsni “stress test” vlastite mrežne infrastrukture.) Za ilustraciju sudjelovanja sveučilišta, možemo pogledati popis mirrora projekta GNU koji ima niz servera unutar SAD-a na domeni.edu. Za ocijeniti situaciju van SAD-a potrebno je malo više truda, ali lako se u popisu vidi brazilsko Sveučilište u Campinasu, finski FUNET (ekvivalent hrvatskog CARNet-a), grčko Sveučilište u Kreti, nizozemsko Sveučilište u Twenteu i brojna druga.
Sveučilišta prvo trebaju mjesto gdje se može brzo i lako preuzeti softver za potrebe vlastitih istraživača i studenata, a zatim, obzirom da su veliki broj njih javno financirana, mogu ponuditi i lokalnoj zajednici istu uslugu. Potaknuto stranim primjerima i na poticaj autora ovog teksta, Sveučilište u Rijeci u sklopu svojeg skupa mirrora odnedavno nudi drugi mirror za CentOS u Hrvatskoj, koji uz standardnu distribuciju uključuje i pakete za alternativne procesorske arhitekture.
Na Sveučilištu u Rijeci je postavljen drugi mirror u Hrvatskoj za poznatu enterprise Linux distribuciju CentOS (prvi mirror je u Zagrebu i održava ga Plus Hosting).
Kako nas veseli svaka inicijativa koja slobodni softver čini dostupnijim, pozdravljamo mirroranje bilo kojeg projekta slobodnog softvera u Hrvatskoj, a naročito popularne Linux distribucije kao što je CentOS.
We use cookies to ensure that we give you the best experience on our website. If you continue to use this site we will assume that you are happy with it.Ok
