Nova sezona OpenClassova 2018/2019. započinje 6.12.18. (lako se pamti) u popodnevnim satima u zgradi Sveučilišnih odjela. Točno vrijeme, predavač i tema bit će najavljeni kroz koji dan.
HULK svakako nadmašuje Aperture Science jer kod nas the cake is not a lie.
Sažetak
15. prosinca 2015. godine tvrtka AMD, odnosno njezin odjel Radeon Technologies Group, obznanila je da pokreće inicijativu GPUOpen u okviru koje će tijekom narednih mjeseci i godina:
autorima igara za PC ponuditi mogućnost da razvijaju igre za PC kao da ih rade za konzole, odnosno imaju biblioteku gotovog optimiziranog koda koji mogu ponovno koristiti po želji,
znanstvenicima i drugim korisnicima računala visokih performansi dati uvid u stog biblioteka i upravljačkih programa na kojima se njihove aplikacije izvode te mogućnost da taj stog prilagođavaju svojim potrebama te, možda i najvažnije,
upravljački programi za grafičke procesore Radeon na Linuxu biti zasnovani na postojećoj infrastrukturi unutar jezgre Linuxa, Direct Rendering Managera, Mese, LLVM-a umjesto dotadašnje vlasničke AMD-ove, da će se AMD aktivnije uključiti u njihov razvoj i da će otvoriti gotovo sve komponente svojih dotadašnjih vlasničkih upravljačkih programa.
Ovakva odluka nije bez presedana; u posljednjih dvadeset godina slično su napravili Netscape, Sun, Red Hat i brojni drugi pa bi se dalo pomisliti da je AMD tek jedan u nizu. Međutim, potencijalni utjecaj ovakve odluke mjerljiv je s utjecajem koji je imalo Netscapeovo otvaranje Communicatora u okviru projekta Mozilla; događanja u gamingu, kao i na webu, vidljiva su u mainstreamu te zainteresirani za tehnologiju koja stoji iza alata koji koriste na taj način dobiju priliku učiti na slobodnom softveru otvorenog koda.
Utjecaj AMD-ovog otvaranja koda i aktivnijeg uključivanja u razvoj postojećih slobodnih softvera otvorenog koda bio je i nastavlja biti vrlo impresivan. U manje od godinu dana od otvaranja podržani su OpenGL 4.3, 4.4 i tada zadnja aktualna verzija 4.5, što je učinilo da tada aktualne Tomb Raider i Middle-earth: Shadow of Mordor (među ostalim) igrivima na Linuxu na grafičkim procesorima Radeon. Uslijedila je podrška za Vulkan u vidu RADV-a napravljenog od strane zajednice koji je 2017. godine pokrenuo Talos Principle i DOOM. Podrška za novi hardver, grafički procesor Radeon Vega, bila je dostupna za preuzimanje s interneta na dan izlaska hardvera, a unutar stabilnih verzija distribucija Linuxa otprilike 3 mjeseca nakon izlaska hardvera, što je u odnosu na ranije generacije hardvera bilo veliko poboljšanje.
Koji je utjecaj AMD-ovih djelovanja na širi ekosustav slobodnog softvera otvorenog koda? Je li AMD primarno zaslužan za Valeveovo prihvaćanje Winea i DXVK-a u okviru Steam Playa kao službeno podržanog načina za igranje neprebačenih Windows igara na Linuxu? Je li NVIDIA odlučila da se kad-tad mora početi natjecati u otvorenosti pa krenula s PhysX-om? Kakva je situacija na strani superračunala, gdje je NVIDIA CUDA odnijela pobjedu nad OpenCL-om, mijenja li štogod C++17 i njegov modul parallel?
Ovaj smo tjedan održali prviovosezonskiOpenClass povodom dvadeset godina otvorenog koda. Osobito nas veseli da su prisutni bili i studenti Sveučilišta i zainteresirani iz šire javnosti te da su i jedni i drugi nakon predavanja imali brojna pitanja.
Početkom 1998. godine tvrtka Netscape Communications obznanila je da će vlastiti preglednik Netscape Communicator dati svima na korištenje potpuno besplatno te da će izvorni kod preglednika biti slobodno dostupan za daljnji razvoj. Metoda razvoja softvera dotad poznata pod imenom slobodan softver dobiva novo ime, otvoreni kod, i iste godine nastaje projekt Mozilla. Kroz narednih 5 godina projekt je stvorio Firefox, prvi preglednik koji je ozbiljno zaprijetio monopolu Microsoftovog Internet Explorera.
Dvadeset godina kasnije je dobar trenutak da napravimo pogled unatrag: da sagledamo uvjete koji su omogućili Netscapeu da razmatra slobodni softver kao moguću metodu razvoja softvera, da istražimo proces kojim je otvoreni kod postao mainstream među desktop aplikacijama te da pronađemo koje su sve kompanije i koji sve njihovi projekti slijedili Netscapeov primjer i postali projekti otvorenog koda. Dvadeset godina kasnije je i dobar trenutak da usporedimo sadašnje stanje stvari u svijetu slobodnog softvera i vidimo gdje smo napravili dobar posao (možda u Top 500 superračunala gdje je tržišni udio Linuxa 100%?), a gdje smo mogli biti i bolji (možda u domeni PC gaminga gdje, prema statistikama s Steama, još uvijek s preko 90% dominiraju Windows 10 i Windows 7?).
Naposlijetku, bacit ćemo i pogled u budućnost. Što je s otvorenim kodom na mobilnim uređajima raznih veličina i namjena, od tableta do satova? Kakvo je stanje uređaja i aplikacija u domeni virtualne i proširene stvarnosti, što su u tom području napravili Valve, Unreal Engine i Godot Engine? Već danas implementacije standarda Trusted Platform Module i tehnologije Secure Boot nude razloge za zabrinutost oko mogućnosti otvaranja čitavog koda koji pokreće računalo na kojem radimo, ma koliko truda uložili u razvoj coreboota. Koji nas drugi izazovi čekaju u, kako Cory Doctorow iz Electronic Frontier Foundationa naziva zbivanja koja vidimo, ratu protiv računarstva opće namjene?
Brojni su članci napisani zadnjih mjeseci o utjecaju ruskih hakera na demokratske izbore i druge institucije diljem svijeta. Zbog toga će vam zasigurno biti drago čuti da je Riječka podružnica Hrvatske udruge Linux korisnika poduzela brojne mjere predostrožnosti kako bi se zaštitila od te vrlo zabrinjavajuće prijetnje.
Jedan od renomiranih ruskih hakera u zajednici slobodnog softvera otvorenog koda je Igor Vladimirovich Sysoev, bivši studentBaumanke u Moskvi, začetnik nginxa i mogući dalji ili bliži rođak, a možda i sin Vladimira Sysoeva, upravitelja Tesla Towerapreostalog iz sovjetskoga doba u šumi pored Moskve. Sličan je toranj čak i danas dostupan za kupnju u manjoj varijanti za 1500$ i to u Red Alertu, a ta igra radi na modernim Linux distribucijama zahvaljujući projektu OpenRA.
Igor Vladimirovich je toliko ruski da ima osobnu web stranicu na .ru domeni, a toliko haker da je isprogramirao značajan dio nginxa, tako da je svakako reprezentativan za govoriti u ime svih ruskih hakera. Zamolili smo ga za komentar o sigurnosti web stranica i druge infrastrukture HULK-Ri, na što nam je rekao sljedeće:
Kada sam u pauzi za kavu i cigaretu od hakiranja izbora u Kambodži i programiranja NGINX Unitačučeći kao obično pokušao hakirati HULK-Ri, shvatio sam da to neće biti nešto što ću uspjeti napraviti u 5 minuta kao i druge stvari. Naime, pokrenuvši curl vidio sam
nakon čega sam shvatio da mi ovdje ne može pomoći moj izrazito super jako tajni totalno nondisclosed backdoor prisutan u svakoj instanci nginxa (da da čak i u onima koje koriste stranice s video materijalom i puno posjeta koje nisu YouTube ako me kužite hehehe). Iznimka je ona instanca nginxa koju sam specifično kompajlirao za Russia Today, propagan… medijsku kuću pod upravom našeg velikog vo… predsjednika Vladimira Putina.
Međutim, HULK-Ri koristi Apache tako da sam se prilikom pokušaja hakiranja osjećao kao Napoleon u maršu na Moskvu te se razočaran vratio na hakiranje izbora u Kambodži i doradu naše implementacije gRPC-a pustivši ovo za neku drugu priliku.
Mi smo se u HULK-Riju zahvalili Igoru na ovoj detaljnoj analizi i želimo mu puno sreće u daljnjem radu na nginxu i drugim projektima, a svima koji nas prate želimo sretan prvi april.
Jedna od stvari u svijetu slobodnog softvera koju gotovo svaki došljak primijeti je sudjelovanje brojnih sveučilišta i instituta diljem svijeta u distribuciji izvornog koda, paketa softvera i instalacijskih slika distribucija Linuxa. (Naravno, uz sveučilišta i institute, tu su i brojne IT kompanije koje koriste proces distribucije slobodnog softvera kao svojevrsni “stress test” vlastite mrežne infrastrukture.) Za ilustraciju sudjelovanja sveučilišta, možemo pogledati popis mirrora projekta GNU koji ima niz servera unutar SAD-a na domeni.edu. Za ocijeniti situaciju van SAD-a potrebno je malo više truda, ali lako se u popisu vidi brazilsko Sveučilište u Campinasu, finski FUNET (ekvivalent hrvatskog CARNet-a), grčko Sveučilište u Kreti, nizozemsko Sveučilište u Twenteu i brojna druga.
Sveučilišta prvo trebaju mjesto gdje se može brzo i lako preuzeti softver za potrebe vlastitih istraživača i studenata, a zatim, obzirom da su veliki broj njih javno financirana, mogu ponuditi i lokalnoj zajednici istu uslugu. Potaknuto stranim primjerima i na poticaj autora ovog teksta, Sveučilište u Rijeci u sklopu svojeg skupa mirrora odnedavno nudi drugi mirror za CentOS u Hrvatskoj, koji uz standardnu distribuciju uključuje i pakete za alternativne procesorske arhitekture.
Na Sveučilištu u Rijeci je postavljen drugi mirror u Hrvatskoj za poznatu enterprise Linux distribuciju CentOS (prvi mirror je u Zagrebu i održava ga Plus Hosting).
Kako nas veseli svaka inicijativa koja slobodni softver čini dostupnijim, pozdravljamo mirroranje bilo kojeg projekta slobodnog softvera u Hrvatskoj, a naročito popularne Linux distribucije kao što je CentOS.
Nakon nekoliko mjeseci hibernacije, web HULK-Ri je ponovno online. Diostranica je osvježen, a stranica Ciljevi sastavljena je ispočetka kako bi preciznije reflektirala naše trenutne ciljeve.
Dan slobode dokumenata obilježen je u srijedu, 25. ožujka 2015. na Odjelu za informatiku Sveučilišta u Rijeci. Sva planirana predavanja su održana prema rasporedu. Dobili smo brojne pohvale na organizaciju i sadržaj predavanja, te upućujemo pohvale svima koji su se uključili u obilježavanje DFD-a i zahvaljujemo svima koji su nas posjetili.
Što se tiče tematike predavanja, pokrili smo zaista širok spektar disciplina: računarske i ekonomske aspekte slobodnog softvera, iskustva (i glavobolje) novih korisnika prilikom migracije (uključujući pisanje matematike i referenci), otvorenost u javnoj upravi, te principe otvorenog koda van domene razvoja softvera.
Posjećenost je u prvom dijelu bila približno 100 ljudi, a do samog kraja programa ostalo je 30-tak najodvažnijih. 😀 Veseli nas što je Danu slobode dokumenata, osim studenata informatike i računarstva, prisustvovao i velik broj studenata drugih usmjerenja i građana koji nisu vezani za Sveučilište.
U sklopu studentske emisije Radio Sova na Radiju Rijeka danas je najavljeno obilježavanje Dana slobode dokumenata 2015 u Rijeci koje će se održati u zgradi Sveučilišnih Odjela srijedu s početkom u 16 sati. U emisiji je o Danu slobode dokumenata, LibreOffice-u i OpenDocumentu govorila studentica Odjela za informatiku Ana Tomasović.
Obilježavanje Dana slobode dokumenata 25. ožujka 2015. u Rijeci održat će se u zgradi Sveučilišnih Odjela Sveučilišta u Rijeci, Radmile Matejčić 2, u prostoriji O-028, s početkom u 16 sati. Program Dana slobode dokumenata dan je u nastavku.
17:50 — 18:20 Iskustva prelaska s MS Office na LibreOffice (predavanje i diskusija) (Viktor Jurčić)
18:20 — 18:40 Pauza uz grickalice
18:40 — 19:00 Otvoreni formati dokumenata u javnim institucijama i privatnim tvrtkama (Tina Mirkov)
19:05 — 19:25 Otvoreni formati van uredskih alata: primjer na računalnoj kemiji (Patrik Nikolić)
19:30 — 19:50 Markup: običan tekst ili strukturiran dokument? (Luka Vretenar)
19:55 — 20:15 LibreOffice Math (i sličnost sa LaTeX-om) (Sanda Bujačić)
Vidimo se!
We use cookies to ensure that we give you the best experience on our website. If you continue to use this site we will assume that you are happy with it.Ok
