CentOS mirroran na Sveučilištu u Rijeci

Jedna od stvari u svijetu slobodnog softvera koje gotovo svaki došljak primijeti je sudjelovanje brojnih sveučilišta i instituta diljem svijeta u distribuciji izvornog koda, paketa softvera i instalacijskih slika distribucija Linuxa. (Naravno, uz sveučilišta i institute, tu su i brojne IT kompanije koje koriste proces distribucije slobodnog softvera kao svojevrsni “stress test” vlastite mrežne infrastrukture.) Za ilustraciju sudjelovanja sveučilišta, možemo pogledati popis mirrora projekta GNU koja ima niz servera unutar SAD-a na domeni .edu. Za ocijeniti situaciju van SAD-a potrebno je malo više truda, ali lako se u popisu vidi brazilsko Sveučilište u Campinasu, finski FUNET (ekvivalent hrvatskog CARNet-a), grčko Sveučilište u Kreti, nizozemsko Sveučilište u Twenteu i brojna druga.

Sveučilišta prvo trebaju mjesto gdje se može brzo i lako preuzeti softver za potrebe vlastitih istraživača i studenata, a zatim, obzirom da su veliki broj njih javno financirana, mogu ponuditi i lokalnoj zajednici istu uslugu. Potaknuto stranim primjerima i na poticaj autora ovog teksta, Sveučilište u Rijeci u sklopu svojeg skupa mirrora odnedavno nudi drugi mirror za CentOS u Hrvatskoj, koji uz standardnu distribuciju uključuje i pakete za alternativne procesorske arhitekture.

Kako nas veseli svaka inicijativa koja slobodni softver čini dostupnijim, pozdravljamo mirroranje bilo kojeg projekta slobodnog softvera u Hrvatskoj, a naročito popularne Linux distribucije kao što je CentOS.

Instalacija Edubuntua 12.04 i Debiana 7.1 u Prirodoslovnoj i grafičkoj školi u terminalskoj računalnoj učionici

U već uobičajenom stilu sredili smo još jednu terminalsku učionicu instalacijom nama jako dragog Edubuntua 12.04 na LTSP poslužitelj, ovaj puta u Prirodoslovnoj i grafičkoj školi u Rijeci. Ovo je naša treća instalacija te verzije Edubuntua, nakon one na Odjelu za informatiku Sveučilišta u Rijeci i one na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci.

Učionica se sastoji od poslužitelja na kojem je postavljen LTSP te 16 terminala koji se pokreću preko PXE-a. Za instalaciju smo razmotrili i Debian Edu (Skolelinux) 7.1 beta, ali smo se zasad odlučili za Edubuntu, prvenstveno zato što je Debian Edu 7.1 još uvijek beta.

Međutim, Debian Edu 7.1 u našim se eksperimentima pokazao izrazito dobar, a posebno cijenimo da se iz verzije u verziju smanjuje broj paketa koji se razlikuju od istoimenih paketa standardnog Debiana, te da je vremenski odmak izdavanja finalne verzije Debian Edua od izdavanja finalne verzije standardnog Debiana sve kraći. Odlučili smo ga temeljitije istestirati u budućnosti, konkretnije kod iduće serije nadogradnji usporedno sa Edubuntuom 14.04 LTS.

Instalacija je protekla ugodno i glatko, što nije iznenađujuće. Na poslužitelj smo instalirali GNOME 3 Fallback grafičko sučelje, i postavili da se isto grafičko sučelje pokreće na terminalima. Osim GNOME sučelja, poinstaliran je softver potreban za školske predmete: Firefox, Chromium, BluefishPHPMySQL i još ponešto. Veseli nas da se ovako mnogo slobodnog softvera koristi u nastavi.

Layout tipkovnica je po zadanim postavkama bio engleski, no podesili smo adekvatno na hrvatski layout automatskim izvršavanjem setxkbmap hr. Postavili smo NAT na poslužitelju kako bi terminali u učionici mogli pristupati internetu bez obzira koristi li se LTSP ili ne.

Na Samsung 730XT terminale smo instalirali odličan Debian 7.1 wheezy sa Xfce sučeljem, zbog ograničenog prostora od 2GB koliko ima prostora za pohranu unutar terminala. Unatoč tome što službena dokumentacija navodi da je za instalaciju potrebno više od 2GB, pojedine Recommended pakete koji nam nisu potrebni moguće je ne instalirati i time smanjiti ukupnu veličinu instalacije. Debian je moguće dodatno smanjiti prema uputama dostupnim na službenom wikiju.

Ovo je druga Linux instalacija na istim terminalima, nakon instalacije Debiana 6.0 pred nešto više od dvije godine. Ciklus izdavanja novih stabilnih, odnosno LTS verzija koji su prihvatili Ubuntu i Debian nam, očito, jako paše.

Instalacija Debiana u računalnoj učionici O-130 (Odjel za fiziku Sveučilišta u Rijeci)

Pred točno godinu dana instalirali smo Fedoru 15 na računala u računalnoj učionici 412 na Odjelu za fiziku Sveučilišta u Rijeci. Korisnici su bili zadovoljni svime osim GNOME-om 3, što je nažalost čest slučaj, tako da je dogovor pao da ćemo prvom prilikom instalirati nešto drugo.

Kao alternativu, razmotrili smo KDE, Xfce i LXDE, i u dogovoru s doc. dr. sc. Dijanom Dominis Prester, nositeljicom kolegija Računalna fizika, odlučili se za Xfce.

Kako je najbolji izbor ipak reinstalacija, iskoristili smo priliku i umjesto Fedore ovaj put instalirali odličan Debian 7.0 wheezy beta2. Iako nije finalna verzija, pokazao se kao stabilan i kvalitetan izbor.

Kod instalacije nije bilo apsolutno nikakvih problema; sama instalacija izvršena je pomoću s multi-arch DVD-a prebačenog na USB flash drive pomoću UNetbootina. Particioniranje je preuzeto od Fedore, a sav hardver na računalima je automatski prepoznat.